University of Wisconsin Digital Collections
Link to University of Wisconsin Digital Collections
Link to University of Wisconsin Digital Collections
Icelandic Online Dictionary and Readings

Sverrir Hólmarsson; Sanders, Christopher; Tucker, John / Ķslensk-ensk oršabók (1989)

View all of Leišbeiningar um notkun oršabókarinnar

 

I. MĮLFRĘŠIUPPLŻSINGAR

1. Uppflettiorš

1.1 Röš uppflettiorša

Uppflettiorš eru feitletruš. Žeim er rašaš ķ stafrófsröš samkvęmt ķslenska stafrófinu:

a, į, b, d, š, e, é, f, g, h, i, ķ, j, k, l, m,
n, o, ó, p, r, s, t, u, ś, v, x, y, ż, ž, ę, ö

žannig aš geršur er greinarmunur į a og į, e og é, i og ķ o.s.frv. (eins og gert er ķ sķmaskrįnni).

1.2 Beygingar orša

Hverju uppflettiorši fylgja upplżsingar um mįlfręši og beygingarmyndir. Žęr eru aušvitaš einkum ętlašar erlendum notendum og žess vegna eru skammstafanirnar enskar, en ķslenskir notendur geta hęglega įttaš sig į žeim helstu meš žvķ aš lķta į lista nešst į hverri opnu. Skammstafanir sem ekki eru žar eru į heildarlista framan viš meginmįl bókarinnar.

1.3 Sundurgreining uppflettiorša

1.3.1

Uppflettiorš eru oft greind sundur ķ hluta, annars vegar meš punkti, hins vegar meš skįstriki. Hlutar samsettra orša eru ašgreindir meš punkti en oršum er aldrei skipt ķ fleiri en tvo hluta:

tilviljunar·kenndur

1.3.2

Skįstrik merkir žann staš žar sem beygingarendingar bętast viš oršiš:

borš/a v (acc) (-aši)

  [p. 12]   sżnir aš žįtķš sagnarinnar aš borša er boršaši,

stelp/a f (-u, -ur)

sżnir aš eignarfall eintölu af oršinu er stelpu og nefnifall fleirtölu er stelpur.

1.3.3

Beygist sķšari hluti samsetts oršs meš hljóšvarpi er hann greindur frį fyrri hlutanum meš skįstriki en ekki punkti:

hólm/ganga f (-göngu, -göngur)

1.4 Vķsaš į milli orša

1.4.1

Uppflettiorš getur veriš aukamynd af sama uppflettiorši meš annars konar rithętti og er žį vķsaš į milli:

hęttir -> hįttur

1.4.2

Uppflettiorš getur vķsaš til annars uppflettioršs meš sömu merkingu:

einskis·virši adj indecl

= einskisveršur

1.5 Uppflettiorš sem forlišur

Sum uppflettiorš eru einungis fyrri hlutar samsettra orša. Žżšingarnar gefa žį til kynna hvernig mynda megi į ensku samsett orš sem jafngilda ķslenskum oršum sem ekki eru uppflettiorš ķ bókinni:

3mešal- in compounds

average
gefur til kynna aš komast megi aš hvaš oršiš mešalhiti (sem ekki er uppflettiorš) sé į ensku. Sé flett upp į hiti stendur žar oršiš temperature og mį žį įlykta aš mešalhitiaverage temperature.

2. Oršflokkar

Į eftir hverju uppflettiorši kemur skammstöfun sem sżnir oršflokkinn. Helstar žessara skammstafana eru: adj = lżsingarorš, adv = atviksorš, conj = samtenging, interj = upphrópun, num = töluorš, prep = forsetning, pron = fornafn, v refl = sagnorš. Žegar sama orš getur veriš af tveimur oršflokkum er žaš stundum tįknaš žannig:   [p. 13]  

ótal adj / adv

sem merkir aš oršiš getur żmist veriš lżsingarorš eša atviksorš.

2.1 Nafnorš

Nafnorš eru greind į eftirfarandi hįtt: n = nafnorš ķ hvorugkyni, f = nafnorš ķ kvenkyni, m = nafnorš ķ karlkyni; pl sżnir aš oršiš sé fleirtöluorš og indecl aš žaš sé óbeygjanlegt.

land n

sifjar f pl

var·kįrni f indecl

2.2 Sagnir

2.2.1

Sagnir eru merktar meš v. Mišmyndarsagnir eru merktar meš v refl og sagnir sem alltaf eru ópersónulegar eru merktar v impers.

éta v (acc)

2fast/a v

į·girn/ast v refl

2lang/a v impers

2.2.2

Į eftir įhrifssögnum koma merkingarnar acc, dat, eša gen. Žęr sżna hvaša falli sagnirnar stżra aš jafnaši. Sögn merkt acc stżrir žolfalli, dat žįgufalli og gen eignarfalli. Sögn merkt dat+acc stżrir žįgufalli og žolfalli, eins og t.d. kenna e-m e-š. Sögnin aš kenna getur aušvitaš einnig stżrt eignarfalli og žį er žaš tekiš fram undir višeigandi merkingarliš. Ef engin fallmerking er sżnd meš sögninni er um įhrifslausa sögn aš ręša.

2.3 Lżsingarorš

2.3.1

Óbeygjanleg lżsingarorš eru merkt adj indecl og séu lżsingarorš aš uppruna lżsingarhęttir žįtķšar af sögnum er žess oft getiš:

bśinn adj

< bśa

2.3.2

Taki lżsingarorš meš sér nafnorš ķ žįgufalli er žaš sżnt žannig:

2lķkur adj (dat)

similar, resembling, like
vera ~ e-m
be like sby

  [p. 14]  

3. Beygingar

Beygingarmyndir eša beygingarendingar nafnorša, fornafna, sagna og lżsingarorša eru sżndar innan sviga meš feitu letri į eftir oršflokkagreiningu uppflettioršsins. Žar sem um hljóšvarp er aš ręša er oršiš eša oršhlutinn sżndur fullum stöfum innan sviga:

1höll f (hallar, hallir)

fé/lag n (-lags, -lög)

Nokkur orš hafa fleiri en eina beygingarendingu, t.d. ķ eignarfalli. Žį eru endingarnar ašgreindar meš or:

liš/ur m (-s or -ar, -ir)

3.1 Nafnorš

3.1.1

Žęr beygingarmyndir nafnorša sem venjulega eru sżndar eru eignarfall eintölu og nefnifall fleirtölu. Žegar ašeins ein ending er sżnd er žaš alltaf eignarfall eintölu. Ef nefnifall fleirtölu er ekki gefiš er žaš af žvķ aš notkun žess tķškast ekki eša er mjög sjaldgęf:

and·śš f (-ar)

antipathy

3.1.2

Žegar breyting į stofnsérhljóši veršur ķ žįgufalli eintölu er sś oršmynd tekin upp sérstaklega meš tilvķsun ķ ašaluppflettimyndina:

ketti -> köttur

3.2 Sagnir

3.2.1

Kennimyndir sterkra sagna. Žrišja persóna eintölu ķ nśtķš er sżnd ef sérhljóšabreyting veršur frį nafnhętti. Ašrar kennimyndir eru žrišja per sóna eintölu ķ žįtķš, žįtķš fleirtölu og lżsingarhįttur žįtķšar:

bjóša v (dat+acc) (bżšur ; bauš, bušu, bošiš)

bera v (acc) (bar, bįru, boriš)

3.2.2

Kennimyndir veikra sagna. Af veikum sögnum er oftast sżnd žrišja persóna eintölu ķ žįtķš og lżsingarhįttur žįtķšar. Ķ beygingu sagna af fyrsta flokki, sem er stęrstur og beygist reglulega (borg/a v (-aši)), er lżsingarhįttur žįtķšar ekki sżndur žar sem hann myndast alveg reglulega meš žvķ aš bęta viš nafnhįttinn (borgaš, kallaš, o.s.frv.).

  [p. 15]  

3.2.3

Žegar hljóšbreyting veršur ķ žįtķš vištengingarhįttar er sś oršmynd tekin meš sem uppflettiorš meš vķsun ķ ašaluppflettimyndina:

byši subj

-> bjóša

3.3 Lżsingarorš

Af lżsingaroršum eru sżndar kvenkynsmyndir ef žęr eru ekki myndašar reglulega af uppflettioršinu:

ban·eitr/ašur adj (f -uš)


Go up to Top of Page