University of Wisconsin Digital Collections
Link to University of Wisconsin Digital Collections
Link to University of Wisconsin Digital Collections
Icelandic Online Dictionary and Readings

Sverrir Hólmarsson; Sanders, Christopher; Tucker, John / Ķslensk-ensk oršabók (1989)

    [p. 11]  

Leišbeiningar um notkun oršabókarinnar

I. MĮLFRĘŠIUPPLŻSINGAR

1. Uppflettiorš

1.1 Röš uppflettiorša

Uppflettiorš eru feitletruš. Žeim er rašaš ķ stafrófsröš samkvęmt ķslenska stafrófinu:

a, į, b, d, š, e, é, f, g, h, i, ķ, j, k, l, m,
n, o, ó, p, r, s, t, u, ś, v, x, y, ż, ž, ę, ö

žannig aš geršur er greinarmunur į a og į, e og é, i og ķ o.s.frv. (eins og gert er ķ sķmaskrįnni).

1.2 Beygingar orša

Hverju uppflettiorši fylgja upplżsingar um mįlfręši og beygingarmyndir. Žęr eru aušvitaš einkum ętlašar erlendum notendum og žess vegna eru skammstafanirnar enskar, en ķslenskir notendur geta hęglega įttaš sig į žeim helstu meš žvķ aš lķta į lista nešst į hverri opnu. Skammstafanir sem ekki eru žar eru į heildarlista framan viš meginmįl bókarinnar.

1.3 Sundurgreining uppflettiorša

1.3.1

Uppflettiorš eru oft greind sundur ķ hluta, annars vegar meš punkti, hins vegar meš skįstriki. Hlutar samsettra orša eru ašgreindir meš punkti en oršum er aldrei skipt ķ fleiri en tvo hluta:

tilviljunar·kenndur

1.3.2

Skįstrik merkir žann staš žar sem beygingarendingar bętast viš oršiš:

borš/a v (acc) (-aši)

  [p. 12]   sżnir aš žįtķš sagnarinnar aš borša er boršaši,

stelp/a f (-u, -ur)

sżnir aš eignarfall eintölu af oršinu er stelpu og nefnifall fleirtölu er stelpur.

1.3.3

Beygist sķšari hluti samsetts oršs meš hljóšvarpi er hann greindur frį fyrri hlutanum meš skįstriki en ekki punkti:

hólm/ganga f (-göngu, -göngur)

1.4 Vķsaš į milli orša

1.4.1

Uppflettiorš getur veriš aukamynd af sama uppflettiorši meš annars konar rithętti og er žį vķsaš į milli:

hęttir -> hįttur

1.4.2

Uppflettiorš getur vķsaš til annars uppflettioršs meš sömu merkingu:

einskis·virši adj indecl

= einskisveršur

1.5 Uppflettiorš sem forlišur

Sum uppflettiorš eru einungis fyrri hlutar samsettra orša. Žżšingarnar gefa žį til kynna hvernig mynda megi į ensku samsett orš sem jafngilda ķslenskum oršum sem ekki eru uppflettiorš ķ bókinni:

3mešal- in compounds

average
gefur til kynna aš komast megi aš hvaš oršiš mešalhiti (sem ekki er uppflettiorš) sé į ensku. Sé flett upp į hiti stendur žar oršiš temperature og mį žį įlykta aš mešalhitiaverage temperature.

2. Oršflokkar

Į eftir hverju uppflettiorši kemur skammstöfun sem sżnir oršflokkinn. Helstar žessara skammstafana eru: adj = lżsingarorš, adv = atviksorš, conj = samtenging, interj = upphrópun, num = töluorš, prep = forsetning, pron = fornafn, v refl = sagnorš. Žegar sama orš getur veriš af tveimur oršflokkum er žaš stundum tįknaš žannig:   [p. 13]  

ótal adj / adv

sem merkir aš oršiš getur żmist veriš lżsingarorš eša atviksorš.

2.1 Nafnorš

Nafnorš eru greind į eftirfarandi hįtt: n = nafnorš ķ hvorugkyni, f = nafnorš ķ kvenkyni, m = nafnorš ķ karlkyni; pl sżnir aš oršiš sé fleirtöluorš og indecl aš žaš sé óbeygjanlegt.

land n

sifjar f pl

var·kįrni f indecl

2.2 Sagnir

2.2.1

Sagnir eru merktar meš v. Mišmyndarsagnir eru merktar meš v refl og sagnir sem alltaf eru ópersónulegar eru merktar v impers.

éta v (acc)

2fast/a v

į·girn/ast v refl

2lang/a v impers

2.2.2

Į eftir įhrifssögnum koma merkingarnar acc, dat, eša gen. Žęr sżna hvaša falli sagnirnar stżra aš jafnaši. Sögn merkt acc stżrir žolfalli, dat žįgufalli og gen eignarfalli. Sögn merkt dat+acc stżrir žįgufalli og žolfalli, eins og t.d. kenna e-m e-š. Sögnin aš kenna getur aušvitaš einnig stżrt eignarfalli og žį er žaš tekiš fram undir višeigandi merkingarliš. Ef engin fallmerking er sżnd meš sögninni er um įhrifslausa sögn aš ręša.

2.3 Lżsingarorš

2.3.1

Óbeygjanleg lżsingarorš eru merkt adj indecl og séu lżsingarorš aš uppruna lżsingarhęttir žįtķšar af sögnum er žess oft getiš:

bśinn adj

< bśa

2.3.2

Taki lżsingarorš meš sér nafnorš ķ žįgufalli er žaš sżnt žannig:

2lķkur adj (dat)

similar, resembling, like
vera ~ e-m
be like sby

  [p. 14]  

3. Beygingar

Beygingarmyndir eša beygingarendingar nafnorša, fornafna, sagna og lżsingarorša eru sżndar innan sviga meš feitu letri į eftir oršflokkagreiningu uppflettioršsins. Žar sem um hljóšvarp er aš ręša er oršiš eša oršhlutinn sżndur fullum stöfum innan sviga:

1höll f (hallar, hallir)

fé/lag n (-lags, -lög)

Nokkur orš hafa fleiri en eina beygingarendingu, t.d. ķ eignarfalli. Žį eru endingarnar ašgreindar meš or:

liš/ur m (-s or -ar, -ir)

3.1 Nafnorš

3.1.1

Žęr beygingarmyndir nafnorša sem venjulega eru sżndar eru eignarfall eintölu og nefnifall fleirtölu. Žegar ašeins ein ending er sżnd er žaš alltaf eignarfall eintölu. Ef nefnifall fleirtölu er ekki gefiš er žaš af žvķ aš notkun žess tķškast ekki eša er mjög sjaldgęf:

and·śš f (-ar)

antipathy

3.1.2

Žegar breyting į stofnsérhljóši veršur ķ žįgufalli eintölu er sś oršmynd tekin upp sérstaklega meš tilvķsun ķ ašaluppflettimyndina:

ketti -> köttur

3.2 Sagnir

3.2.1

Kennimyndir sterkra sagna. Žrišja persóna eintölu ķ nśtķš er sżnd ef sérhljóšabreyting veršur frį nafnhętti. Ašrar kennimyndir eru žrišja per sóna eintölu ķ žįtķš, žįtķš fleirtölu og lżsingarhįttur žįtķšar:

bjóša v (dat+acc) (bżšur ; bauš, bušu, bošiš)

bera v (acc) (bar, bįru, boriš)

3.2.2

Kennimyndir veikra sagna. Af veikum sögnum er oftast sżnd žrišja persóna eintölu ķ žįtķš og lżsingarhįttur žįtķšar. Ķ beygingu sagna af fyrsta flokki, sem er stęrstur og beygist reglulega (borg/a v (-aši)), er lżsingarhįttur žįtķšar ekki sżndur žar sem hann myndast alveg reglulega meš žvķ aš bęta viš nafnhįttinn (borgaš, kallaš, o.s.frv.).

  [p. 15]  

3.2.3

Žegar hljóšbreyting veršur ķ žįtķš vištengingarhįttar er sś oršmynd tekin meš sem uppflettiorš meš vķsun ķ ašaluppflettimyndina:

byši subj

-> bjóša

3.3 Lżsingarorš

Af lżsingaroršum eru sżndar kvenkynsmyndir ef žęr eru ekki myndašar reglulega af uppflettioršinu:

ban·eitr/ašur adj (f -uš)

II. ORŠSKŻRINGAR

Ķ žessari bók eru fyrstu ensku oršmyndirnar sem gefnar eru mišašar viš noršuramerķska ensku, bęši hvaš varšar stafsetningu og mįlvenju. Žegar annaš orš er notaš um sama hlut ķ breskri ensku en noršuramerķskri er žaš sżnt meš skammstöfuninni UK į undan breska oršinu. Žaš žżšir žó ekki naušsynlega aš oršiš sé ónothęft ķ Bandarķkjunum. /(UK) sżnir breskt afbrigši innan oršasambandsins:

žaš er oršiš ~
it has gotten light/(UK) got light

erfiš/a v (-aši)

work hard, toil, labor (UK) labour
gefa ķ botn
step on the gas (UK) accelerate

Ķ ensku žżšingunni er mešvituš įhersla lögš į daglegt mįl. Žvķ eru samdregnar myndir svo sem 'couldn't' ķ staš 'could not' oft notašar.

4. Form oršskżringa

4.1 Grunnform

4.1.1

Grunnform oršskżringanna er žaš aš fyrir eitt ķslenskt orš er gefiš eitt eša fleiri samsvarandi enskt orš.

hįšung f (-ar)

shame, disgrace, ignominy

4.1.2

Stundum er hluti ensku žżšingarinnar hafšur innan sviga, sem merkir aš honum megi stundum sleppa:

kyn·žroska adj indecl

(sexually) mature

  [p. 16]  

4.2 Oršasambönd

4.2.1

Til višbótar enskum žżšingum į ķslenskum uppflettioršum koma oft oršasambönd, żmist til aš sżna sérstaka merkingu eša śtskżra ķslenska og enska mįlvenju. Žessi oršasambönd eru feitletruš og į eftir žeim kemur ensk žżšing:

fanta·brögš n pl

dirty tricks
beita ~um
hit below the belt
Oršasambönd til śtskżringar sżna hvernig ķslenska oršiš er notaš ķ einhverri merkingu sinni og į eftir fer žżšing oršasambandsins į ensku:

fern adj

four (of a type)
~ar buxur
four pairs of pants/(UK) trousers

4.2.2

Ķ žessari oršabók er fylgt žeirri ķslensku reglu aš nota karlkyn lżsingarorša og fornafna ķ śtskżringum og oršasamböndum žar sem svo hįttar. Žetta er eingöngu gert til žess aš foršast rugling:

hugsa um e-n
care for sby, care to sby's needs

4.2.3

Ķ skżringum žar sem oršasambönd koma fyrir er merkiš ~, (tilda), og ~~, (tvöföld tilda), notaš sem stytting fyrir allt uppflettioršiš eša hluta af žvķ. ~ er notuš til aš tįkna uppflettiorš sem ekki er skipt meš skįstriki:

išinn adj

diligent, industrious
~ viš kolann (= išinn viš kolann)
persevering

ķ·grip n pl

gera e-š ķ ~um (= gera e-š ķ ķgripum)
do sth on the side

~ er lķka notuš ķ staš žess hluta uppflettioršsins sem er fyrir framan skį strikiš:

ķmugust/ur m

hafa ~ į e-m (= hafa ķmugust į e-m)
dislike sby

~~ er notuš žegar uppflettiorši er skipt meš skįstriki en allt oršiš į aš koma fram ķ dęminu:

kynn/ast v refl (-tist, -st)

~~ e-m
get acquainted with sby, get to know sby

4.2.4

Svigar eru notašir um žann hluta oršasambands sem valfrjįlst er aš nota og getur žess vegna falliš brott ķ įkvešnum tilvikum:

žol·rif n pl

reyna (į) ~in ķ e-m
put sby to the test

  [p. 17]  

4.2.5

Skįstrik er notaš til aš sżna val innan oršasambanda:

fisk/ur m (-s, -ar)

fish
e-š/e-r er ekki upp į marga ~a
sth/sby is not up to much

5. Oršasambönd ein sér

Stundum er uppflettioršiš ekki žżtt beint yfir į ensku sem eitt orš heldur ašeins sem hluti oršasambands. Žį kemur tvķpunktur į eftir oršinu, žvķ nęst oršasambandiš og žį žżšing žess. Žetta gerist oftast žegar oršiš kemur einungis fyrir ķ bókinni ķ föstum oršasamböndum eša žegar bein samsvörun oršsins er ófinnanleg sem sérstakt orš į ensku:

žrįndur m

vera e-m ~ ķ götu
be an obstacle to sby

6. Margręšni

6.1 Einstök orš

Mörg ķslensku uppflettioršanna hafa fleiri en eina merkingu. Žį eru ólķkar merkingar tölusettar sérstaklega og ašgreindar meš samheiti eša śtskżringu į ķslensku:

nį·kvęmur adj

1. (įreišanlegur) exact, precise
2. (gaumgęfilegur) thorough, thoroughgoing
3. (vandlegur) careful

6.2 Oršasambönd

Stakt oršasamband er oft sett ķ sértölusettan liš:

reynd f (-ar, -ir)

1. (reynsla) experience
2. (veruleiki) reality
3.
ķ ~
in practice

6.3 Phrases

Žegar uppflettiorš kemur fyrir ķ mörgum oršasamböndum er žeim safnaš saman ķ sértölusettan liš sem merktur er phrases. Innan žessa lišar er oršasamböndum rašaš nokkurn veginn eftir stafrófsröš og žį yfirleitt tekiš miš af forsetningum eša atviksoršum ķ oršasambandinu:

kast/a v (dat) (-aši)

1. (varpa) throw, fling, hurl
2. (ala afkvęmi) foal
3. phrases
~~ eign sinni į e-š
claim sth as one's own
~~ kvešju į e-n
greet sby briefly
~~ rżrš į e-š
belittle sth
~~ af   [p. 18]   sér vatni
make water, take a leak
~~ aftur
reflect
~~ e-u fram
throw out a remark
~~ fram vķsu
make up a quatrain on the spot
~~ męšinni
take a breather
~~ upp
vomit, throw up

7. Ašrar merkingar innan greina

7.1 Oršsgreinar sagna og ašrir ašgreiningaržęttir

7.1.1

Tölusettir lišir į eftir sögnum hefjast stundum į merkingu sem gefur til kynna hvaša mįlfręšilegt form sé žar aš finna: impers merkir ópersónulegar sagnir, refl merkir mišmynd, pp lżsingarhįtt žįtķšar og prp lżsingarhįtt nśtķšar:

dett/a v (datt, duttu, dottiš)

1. (hrapa) fall, drop
2. (missa fótanna) fall, stumble and fall
3. impers
mér ~ur e-š ķ hug
sth occurs to me
žaš datt yfir mig
I was amazed. . .

Mišmyndarnotkun er oft sżnd meš žessum hętti:

leita. . .

2. refl
~~st viš

try

7.1.2

Žegar sögn stżrir mismunandi föllum ķ ólķkum merkingum er henni skipaš samkvęmt žvķ ķ flokka A. og B. Žegar sögn hefur veriš žannig flokkuš bera frekari lišir merkingarnar C., D. o.s.frv.:

ausa v (dat/acc) (eys ; jós, jusu, ausiš)

A. (dat) (taka meš ausu) scoop, ladle
~ skömmum yfir e-n
pour abuse on sby
B. (acc)

1. (~ bįt) bail
2.
~ barn vatni
baptize a child. . .

hen/da v (dat/acc) (-ti, -t)

A. (dat)

1. (kasta) throw
2. (fleygja) throw away, discard
B. (acc)
1. (grķpa) catch
~~ e-š į lofti
catch sth in midair
2. phrases
~~ reišur į e-u
grasp (the significance of) sth
~~ gaman aš e-m
make fun of sby
C. impers
žaš ~ti mig
it happened to me
D. refl dash, rush

7.2 Forsetningar

Forsetningar ķ ķslensku žjóna oft hlutverki atviksoršs. Oršsgreinum žeirra er skipt nišur į svipašan hįtt og gert er viš sagnir:

ķ prep / adv

A. prep (acc)
1., etc.
B. prep (dat)
1., etc.
C. adv

  [p. 19]  

8. Merkingar varšandi mįlnotkun

8.1 Merkingarsviš

Žaš hefur veriš stefna höfunda žessarar bókar aš hafa sem allra fęstar merkingar sem sżna mįlnotkun. Stundum er žó upplżsingum um merkingarsviš bętt viš innan sviga į eftir ensku žżšingunni:

reit/ur . . .

3. (~~ į taflborši) square (in chess, etc)

8.2 Óeiginleg merking

Yfirfęršar merkingar eru allajafna ekki merktar sérstaklega til ašgreiningar frį bókstaflegum. Žegar uppflettiorš hefur skżrt ašgreinda yfirfęrša merkingu sést žaš annaš hvort į žvķ aš hśn kemur fram ķ sértölusettum liš meš žżšingu:

yfir·bragš n (-s)

1. (śtlit) appearance
2. (yfirskin) pretext, excuse
eša žvķ aš hśn birtist ķ oršasambandi sem sżnir yfirfęršu merkinguna greinilega:

tugg/a f (-u, -ur)

chewed mouthful
gömul ~~
cliché

8.3 Oršasambönd og stķlblęr

8.3.1

Talmįlsorš og oršasambönd į ķslensku eru aš svo miklu leyti sem unnt reyndist žżdd meš enskum oršum og samböndum sem hafa sams konar talmįlsbrag.

8.3.2

Žegar ķslensk oršasambönd eru žżdd meš enskum oršatiltękjum sem hafa į sér talmįlsbrag og eru ekki bókstaflegar žżšingar heldur eins konar snaranir eru ensku oršasamböndin afmörkuš meš einföldum gęsalöppum:

fķl/a v (acc) (-aši)

~~ e-š vel, ~~ e-š ķ botn
'be really into sth'

8.3.3

Engar sérstakar merkingar eru notašar til aš sżna slangur eša óformlega mįlnotkun.

8.3.4

Fornt eša skįldlegt oršfęri er algengara ķ daglegu mįli į Ķslandi en vķša annars stašar. Žau orš eru merkt meš poet.

fold f (-ar)

poet ground, land

  [p. 20]  

LOKAORŠ

Höfundar og śtgefendur žessarar bókar taka fegins hendi įbendingum um endurbętur sem gera mętti į bókinni fyrir ašra śtgįfu hennar. Žęr mį senda til Bókaśtgįfunnar Išunnar, P.O. Box 294, Reykjavķk.


Go up to Top of Page